2010-09-13 12:39:00 Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja - 16. rujna
Potkraj osamdesetih godina znanstvena istraživanja iz gotovo cijelog svijeta pokazala su opravdanim zabrinutost znanstvenika za stanje ozonskoga omotača. Na njihov poticaj u Montrealu je 16. rujna 1987. potpisan Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, čime je, uz uočavanje štetnih utjecaja određenih kemikalija na ozonski omotač, preko UNEP - programa Ujedinjenih naroda za okoliš potaknuta i izrada programa aktivnosti zaštite kako bi se spriječila dalja oštećenja. Na osnovi takvih spoznaja i aktivnosti rezolucijom Opće skupštine UN-a (49/114 od 19. prosinca 1994.) upravo je datum potpisivanja Montrealskog protokola, 16. rujna, proglašen Međunarodnim danom zaštite ozonskoga omotača. Broj zemalja potpisnica protokola, od prvobitnih 46, porastao je do danas na više od 150, među kojima je i Republika Hrvatska koja je potpisala protokol 1991. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja svake se godine aktivno uključuje u obilježavanje Međunarodnog dana ozonskog omotača, objavljujući brošure, video zapise, priručnike i druge materijale upozorenja o potrebi očuvanja ozonskog omotača.
Slogan takvih akcija, i kod nas i u svijetu, je da svatko može učiniti nešto za spas ozonskog omotača. Njima se želi podići opća svijest o potrebi zaštite ozonskog omotača koji čuva sve na Zemlji od štetnih utjecaja Sunčeva zračenja, a važan je i za atmosfersku raspodjelu temperatura i utječe na klimu na Zemlji. Na skupu o Zemlji, 1992, u Riju, usvojen je globalni plan, program za promjenu, kao ulaganje u buduće generacije, zasnovan na konceptu održivog razvoja. Narodi i vlade svijeta su pozvani na razmišljanje i sudjelovanje u potrazi za boljom budućnošću. Deset godina poslije, na nedavno održanom skupu u Johanesburgu, ustanovljeno je da se stanje u mnogome pogoršalo. Razvijene zemlje, koje su trebale i morale preuzeti vodeću ulogu u unapređenju održive potrošnje, ponašale su se ignorantski i bahato. Zemlje u razvoju su ih slijepo i nerazumno pokušavale imitirati, umjesto da su uspostavljali forme održive potrošnje u izgradnji svojih gospodarskih sustava. Nerazvijene zemlje su postale još siromašnije, ali zato obogaćene opasnom, prljavom, zastarjelom i u razvijenim zemljama uglavnom zabranjenom tehnologijom. A bogati su čak kupovali “čisti zrak” zemalja sa malim emisijama štetnih plinova, kako bi smanjili vlastiti stupanj zagađenosti. Pozitivne zanimljivosti
Jeste li znali da se najveća ozonska rupa nalazi upravo iznad Australije i zbog toga je učestalost raka kože u 'Down Under' najveća na svijetu? Jedan od čimbenika koji oštećuju ozonski omotač jesu kloro-fluoro-ugljikohidrati (CFC), plinovi koji su se koristili u hladnjacima i drugim rashladnim uređjaima, ali i u spray-kanticama i pumpicama za astmatičare. Da bi se spriječilo daljnje uništavanje zaštitnog ozonskog sloja i poticalo njegovu obnovu, Australija je sa brojnim drugim zemljama potpisnica ugovora o prestanku uporabe CFC-a do 1995. godine. Jedna od rijetkih iznimki su astma-pumpice koje minimalno utječu na okolinu, pa se njihova uporaba tolerira do 2005 godine. Do tada će biti u potpunosti zamijenjene novim pumpicama koje će sadržavati hidro-fluoro-alkane, plinove bez pogubnog djelovanja na dragocjeni ozonski sloj. Negativne zanimljivosti
Povećavanje industrijskog i poljoprivrednog zagađenja ugrožava zrak koji udišemo, oceane, vrste koje žive na Zemlji i ozonski omotač koji nam štiti život. |
Osnovna škola Gruda |