Iskustva...

Postavlja se pitanje zašto djeca posežu za pirotehničkim sredstvima? Žele se, među ostalim, pokazati pred društvom, prijateljima, simpatijama, djevojčicama, a socijalne razlike pritom ne utječu na njihovo korištenje. S polica mame različiti "bumbari, ose, cvrčci, žabice, slapovi, pucnjevi, praskovi, magnumi", u mini i maksi oblicima, i djeci nije lako oduprijeti se iskušenju kupnje u predblagdanskim danima. Niska cijena, laka dostupnost u gotovo svakoj trgovini i jednostavno korištenje čine ih atraktivnim i najmlađima.
A roditelji? Rijetki su koji znaju da im dijete umjesto sendviča ili peciva tijekom školskog odmora kupuje pirotehnička sredstva, iako ih u pravilu ne potiču na njihovo korištenje. Iskustva djelatnika Hitne kirurške službe Klinike za dječje bolesti Zagreb govore sljedeće:

• svake se godine od 1. prosinca do 15. siječnja vodi registar ozljeda kao posljedice korištenja pirotehničkih sredstava, s tim da postoji zakonska obveza obavještavanja policije o svakom slučaju, kojih imamo i do dvadeset
• najugroženije su dobne skupine dječaci u dobi od šest, sedam godina, te od 12 do 14, a djevojčice svih dobnih skupina u pravilu su pasivno ozlijeđene aktiviranim pirotehničkim sredstvima
• najčešće su vrste ozljeda opekline različitih stupnjeva i opsežnosti, rastrgnuća tkiva, kože, potkožja i mišića, a ponekad i prijelomi, s amputacijom dijelova ili čitavih prstiju
• najčešća lokalizacija ozljeda su prsti, šaka, podlaktice, lice, oči, uši
• sekundarne ozljede mogu nastati od zapaljenja odjeće, s tim da može doći i do požara
• uz blaže i prolazne posljedice, u težim slučajevima može biti riječ i o trajnim ožiljcima i invalidnosti različitog stupnja, ukočenju dijelova prstiju, pa i gubitku prstiju ili dijelova šake, oka, uha i slično
• od kirurških aktivnosti primjenjujemo primarno zbrinjavanje svih ozljeda u hitnoj kirurškoj ambulanti, često i bolničko operacijsko liječenje, uz primarnu i odloženu rekonstrukciju tkiva.

Kako pružiti prvu pomoć?

Kako su najčešće posrijedi opeklinske rane različita stupnja, prije odlaska liječniku treba ih hladiti vodom - pod tekućim mlazom, u zdjeli, mokrim ručnikom i slično. Hlađenje, naime, usporava i prevenira daljnje uništavanje stanica i širenje ozljede na dublja tkiva. Ni u kojem slučaju ne smiju se za hlađenje koristiti led ili slični pripravci.
Ozlijeđeno mjesto treba sterilno previti (gazom, čistom izglačanom maramicom ili kuhinjskom krpom), imobilizirati maramom ili priručnim sredstvom, po potrebi dati sredstvo protiv bolova, te se uputiti liječniku, najbolje u pripadajuću kiruršku ambulantu radi stručnog zbrinjavanja.
S obzirom na važnost prevencije, svake godine u suradnji s MUP-om provodimo preventivne akcije, uz medijske nastupe (radio, TV, tisak) te održavamo predavanja u vrtićima i školama. Tim smo aktivnostima postigli 50-postotno smanjenje broja ozlijeđenih u odnosu na pet godina prije. Uz to, kontinuirana akcija MUP-a "Zbogom oružje" znatno je smanjila broj djece stradale samoranjavanjem i prostrijelom iz vatrenog oružja.

Stoga valja istaknuti važnost edukacije i preventivnih aktivnosti u obitelji, vrtiću, školi, ali i široj društvenoj zajednici.

Smatram kako uporabu pirotehničkih sredstava nije moguće, a ni potrebno ograničavati tijekom novogodišnjeg razdoblja (od 27. do 31.prosinca, ali ne i za Božić, blagdan mira), ali je treba svesti u razumne granice, koristiti sredstva isključivo u prisutnosti odraslih osoba ili roditelja te nastojati da djeca budu pasivni promatrači, a ne aktivni sudionici. Trebalo bi i oštro sankcionirati one koji se ne pridržavaju zakonskih propisa vezanih uz promet, prodaju i uporabu pirotehničkih sredstava.

Iskustva...

Postavlja se pitanje zašto djeca posežu za pirotehničkim sredstvima? Žele se, među ostalim, pokazati pred društvom, prijateljima, simpatijama, djevojčicama, a socijalne razlike pritom ne utječu na njihovo korištenje. S polica mame različiti "bumbari, ose, cvrčci, žabice, slapovi, pucnjevi, praskovi, magnumi", u mini i maksi oblicima, i djeci nije lako oduprijeti se iskušenju kupnje u predblagdanskim danima. Niska cijena, laka dostupnost u gotovo svakoj trgovini i jednostavno korištenje čine ih atraktivnim i najmlađima.
A roditelji? Rijetki su koji znaju da im dijete umjesto sendviča ili peciva tijekom školskog odmora kupuje pirotehnička sredstva, iako ih u pravilu ne potiču na njihovo korištenje. Iskustva djelatnika Hitne kirurške službe Klinike za dječje bolesti Zagreb govore sljedeće:

• svake se godine od 1. prosinca do 15. siječnja vodi registar ozljeda kao posljedice korištenja pirotehničkih sredstava, s tim da postoji zakonska obveza obavještavanja policije o svakom slučaju, kojih imamo i do dvadeset
• najugroženije su dobne skupine dječaci u dobi od šest, sedam godina, te od 12 do 14, a djevojčice svih dobnih skupina u pravilu su pasivno ozlijeđene aktiviranim pirotehničkim sredstvima
• najčešće su vrste ozljeda opekline različitih stupnjeva i opsežnosti, rastrgnuća tkiva, kože, potkožja i mišića, a ponekad i prijelomi, s amputacijom dijelova ili čitavih prstiju
• najčešća lokalizacija ozljeda su prsti, šaka, podlaktice, lice, oči, uši
• sekundarne ozljede mogu nastati od zapaljenja odjeće, s tim da može doći i do požara
• uz blaže i prolazne posljedice, u težim slučajevima može biti riječ i o trajnim ožiljcima i invalidnosti različitog stupnja, ukočenju dijelova prstiju, pa i gubitku prstiju ili dijelova šake, oka, uha i slično
• od kirurških aktivnosti primjenjujemo primarno zbrinjavanje svih ozljeda u hitnoj kirurškoj ambulanti, često i bolničko operacijsko liječenje, uz primarnu i odloženu rekonstrukciju tkiva.

Kako pružiti prvu pomoć?

Kako su najčešće posrijedi opeklinske rane različita stupnja, prije odlaska liječniku treba ih hladiti vodom - pod tekućim mlazom, u zdjeli, mokrim ručnikom i slično. Hlađenje, naime, usporava i prevenira daljnje uništavanje stanica i širenje ozljede na dublja tkiva. Ni u kojem slučaju ne smiju se za hlađenje koristiti led ili slični pripravci.
Ozlijeđeno mjesto treba sterilno previti (gazom, čistom izglačanom maramicom ili kuhinjskom krpom), imobilizirati maramom ili priručnim sredstvom, po potrebi dati sredstvo protiv bolova, te se uputiti liječniku, najbolje u pripadajuću kiruršku ambulantu radi stručnog zbrinjavanja.
S obzirom na važnost prevencije, svake godine u suradnji s MUP-om provodimo preventivne akcije, uz medijske nastupe (radio, TV, tisak) te održavamo predavanja u vrtićima i školama. Tim smo aktivnostima postigli 50-postotno smanjenje broja ozlijeđenih u odnosu na pet godina prije. Uz to, kontinuirana akcija MUP-a "Zbogom oružje" znatno je smanjila broj djece stradale samoranjavanjem i prostrijelom iz vatrenog oružja.

Stoga valja istaknuti važnost edukacije i preventivnih aktivnosti u obitelji, vrtiću, školi, ali i široj društvenoj zajednici.

Smatram kako uporabu pirotehničkih sredstava nije moguće, a ni potrebno ograničavati tijekom novogodišnjeg razdoblja (od 27. do 31.prosinca, ali ne i za Božić, blagdan mira), ali je treba svesti u razumne granice, koristiti sredstva isključivo u prisutnosti odraslih osoba ili roditelja te nastojati da djeca budu pasivni promatrači, a ne aktivni sudionici. Trebalo bi i oštro sankcionirati one koji se ne pridržavaju zakonskih propisa vezanih uz promet, prodaju i uporabu pirotehničkih sredstava.