preskoči na sadržaj
Vijesti

Poticanje djece na konzumerizam

Iako zakonski zabranjeno, hrvatski oglašivači svakodnevno se reklamama obraćaju djeci. Sadržajno privlačnim crtanim likovima i lako pamtivim melodijama u djeci potiču nagon kupnje.

"Reklame i u djeci potiču nagon kupnje, a upravo na to trgovci i ciljaju. Također, djeca pak se koriste u reklamama da bi kod odraslih pobudila sentimentalne osjećaje", tumači Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, koja korištenje djece u propagandne svrhe naziva nemoralnim.

Da trgovci namjerno reklame usmjeravaju prema djeci, pokazuju i posljednja istraživanja Centra za istraživanje tržišta GfK prema kojemu mlada populacija raspolaže znatnom količinom novca. Mladi ne štede novac, nego ga troše, i to ne na ono što im treba, nego na ono što im se sviđa, stoji u obrazloženju istraživanja. Dokazano je da djeca imaju i golem utjecaj na roditelje prilikom kupnje.

Najmlađi biraju grickalice i pića, ali s godinama raste i njihov utjecaj, pa će ubrzo odlučivati i o televizijskim prijamnicima i DVD-uređajima.

 


Gordana Kuterovac-Jagodić, docentica na Katedri za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objašnjava da je problem u tome što djeca ne razlikuju reklame od programa. "Djecu bombardiraju raznim propagandnim porukama, i to većinom za proizvode koje njima ne trebaju ili im čak škode", kaže docentica Kuterovac-Jagodić. Napominje da djeca sve te proizvode u trgovini primijete i traže da se kupe. Kaže kako utjecaj reklama na djecu ovisi o njihovoj dobi, no da ih ona počnu zamjećivati vrlo rano.

Dakle, djeca su premlada da shvate što je uopće reklama, ali pamte i pjesmice i likove. Djeca ne razumiju da lutkica iz reklame u zbilji ne hoda niti govori. Ne znaju da svi ti slatkiši nisu dobri za zdravlje.

Kuterovac-Jagodić upozorava da roditelji moraju djeci objasniti čemu služe reklame. "Budući da se u programu reklame samo nadovežu na crtić ili seriju, roditelj je taj koji djetetu treba naglasiti da dolazi propaganda", objašnjava docentica. Kaže da bi i u trgovini roditelj trebao pokazati djetetu autić čija ga reklama toliko veseli ne bi li dijete vidjelo da je u zbilji manji te da se ne kreće sam od sebe.

Gordana Kuterovac-Jagodić kaže da djeca jednostavno padaju na sličice, pa će u trgovini uvijek izabrati proizvod s crtanim likom, pa makar bila riječ i o deterdžentu za pranje rublja o kojem djeca nemaju pojma.

Zbog svega toga u Zakonu o zaštiti potrošača stoji: "Zabranjeno je oglašavanje koje prouzrokuje ili bi moglo prouzročiti tjelesnu, duševnu ili drugu štetu u djece te koje djeci upućuje poruke ili dijelove poruka kojima se iskorištava ili zlorabi njihova lakovjernost ili pomanjkanje iskustva." Vesna Brčić-Stipčević kaže da je problem samo u tome što se zakona nitko ne drži te da se prekršitelje vrlo rijetko i blago sankcionira, piše Vjesnik.



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Administrator   datum: 28. 11. 2008.

Vijesti

Poticanje djece na konzumerizam

Iako zakonski zabranjeno, hrvatski oglašivači svakodnevno se reklamama obraćaju djeci. Sadržajno privlačnim crtanim likovima i lako pamtivim melodijama u djeci potiču nagon kupnje.

"Reklame i u djeci potiču nagon kupnje, a upravo na to trgovci i ciljaju. Također, djeca pak se koriste u reklamama da bi kod odraslih pobudila sentimentalne osjećaje", tumači Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, koja korištenje djece u propagandne svrhe naziva nemoralnim.

Da trgovci namjerno reklame usmjeravaju prema djeci, pokazuju i posljednja istraživanja Centra za istraživanje tržišta GfK prema kojemu mlada populacija raspolaže znatnom količinom novca. Mladi ne štede novac, nego ga troše, i to ne na ono što im treba, nego na ono što im se sviđa, stoji u obrazloženju istraživanja. Dokazano je da djeca imaju i golem utjecaj na roditelje prilikom kupnje.

Najmlađi biraju grickalice i pića, ali s godinama raste i njihov utjecaj, pa će ubrzo odlučivati i o televizijskim prijamnicima i DVD-uređajima.

 


Gordana Kuterovac-Jagodić, docentica na Katedri za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, objašnjava da je problem u tome što djeca ne razlikuju reklame od programa. "Djecu bombardiraju raznim propagandnim porukama, i to većinom za proizvode koje njima ne trebaju ili im čak škode", kaže docentica Kuterovac-Jagodić. Napominje da djeca sve te proizvode u trgovini primijete i traže da se kupe. Kaže kako utjecaj reklama na djecu ovisi o njihovoj dobi, no da ih ona počnu zamjećivati vrlo rano.

Dakle, djeca su premlada da shvate što je uopće reklama, ali pamte i pjesmice i likove. Djeca ne razumiju da lutkica iz reklame u zbilji ne hoda niti govori. Ne znaju da svi ti slatkiši nisu dobri za zdravlje.

Kuterovac-Jagodić upozorava da roditelji moraju djeci objasniti čemu služe reklame. "Budući da se u programu reklame samo nadovežu na crtić ili seriju, roditelj je taj koji djetetu treba naglasiti da dolazi propaganda", objašnjava docentica. Kaže da bi i u trgovini roditelj trebao pokazati djetetu autić čija ga reklama toliko veseli ne bi li dijete vidjelo da je u zbilji manji te da se ne kreće sam od sebe.

Gordana Kuterovac-Jagodić kaže da djeca jednostavno padaju na sličice, pa će u trgovini uvijek izabrati proizvod s crtanim likom, pa makar bila riječ i o deterdžentu za pranje rublja o kojem djeca nemaju pojma.

Zbog svega toga u Zakonu o zaštiti potrošača stoji: "Zabranjeno je oglašavanje koje prouzrokuje ili bi moglo prouzročiti tjelesnu, duševnu ili drugu štetu u djece te koje djeci upućuje poruke ili dijelove poruka kojima se iskorištava ili zlorabi njihova lakovjernost ili pomanjkanje iskustva." Vesna Brčić-Stipčević kaže da je problem samo u tome što se zakona nitko ne drži te da se prekršitelje vrlo rijetko i blago sankcionira, piše Vjesnik.



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Administrator   datum: 28. 11. 2008.

 

 




 

Popis postojećih albuma:


Naziv albuma
Kreirao
Datum


Admin
14. 2. 2023. 12:43
Admin
5. 6. 2021. 23:53


e-Dnevnik

U svim odjelima matične škole i područnih školaenlightened                                                                                                                  


Školski list Tintilinić

OGLASNA PLOČA

Obavijest za ovogodisnji Prvi pljesak: Molimo kandidate za Prvi Pljesak da se jave razredniku ili učiteljici glazbene kulture sa nazivom pjesme do ponedjeljka 8.4. 2024. Nakon prijave učenici će biti pozvani na audiciju. 🎤🎶🎤🎶


linkovi
Zabava i igre

E-škola

Nastavnici


Eko rječnik

ATMOSFERA – sloj plinova koji okružuje planet Zemlju

GLOBALNO ZATOPLJENJE – povećanje prosječne temperature Zemlje stakleničkim efektom

KISELE KIŠE – rezultat reakcije sumpornog dioksida i dušičnog oksida u atmosferi, koji se u obliku kiše, magle ili snijega vraća na Zemlju

OZON – bezbojni plin veoma važan u gornjim dijelovima atmosfere jer nas štiti od štetnog sunčevog zračenja, ali ako nastaje u nižim dijelovima atmosfere u reakciji s onečišćivačima, postaje opasan

SOLARNA ENERGIJE – električna energija dobivena iskorištavanjem fotonaponskih ćelija koje pretvaraju sunčevu energiju u električnu

STAKLENIČKI EFEKT – efekt zagrijavanja Zemljine atmosfere i površine zbog djelovanja stakleničkih plinova u atmosferi

STAKLENIČKI PLIN – plin koji se ponaša kao staklo u stakleniku, koji ne dopušta refleksiju topline u svemir; najčešći staklenički plinovi su ugljikov dioksid i metan



PRIJATELJ je netko tko nas razumije i dijeli s nama osjećaje. Prijateljstvo je poput cvijeta Koji cvate na suncu i usred sjene. Onaj koji znade koliko vrijedi Neće nikada dozvoliti da uvene.



Propustite li ovaj dan - DAN PRIJATELJSTVA, sami izaberite neki drugi, i zajedno s prijateljima proslavite duh prijateljstva! Jer prijatelji se cijene i vole svih 365 dana u godini!
 

Kreiraj KLaUna 

Moja mini TV  

Ako imate zvučnike okušajte se u vođenju vlastitog benda  

Čarolija mišem...

Pogledajte zanimljivi ZOO

IQ test


Ispis statistike od 1. 12. 2009.

Ukupno: 190948




preskoči na navigaciju