Najvećem kršćanskom blagdanu Božiću prethodi priprava, a Advent ili Došašće počinje prvom nedjeljom Adventa, onom koja pada najbliže 30. studenom, blagdanu Sv. Andrije i traje četiri tjedna, završavajući pred Badnjak. Obuhvaća četiri nedjelje u spomen na četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska. 

Sve prisutniji znak Adventa, koji ukazuje na Božić, postao je i adventski vijenac u kojem se nalaze 4 svijeće i svake nedjelje do Božića pali se po jedna. I nekoć i danas u Adventu vjernici pristupaju ispovijedi i pričesti, a upravo po adventskoj ispovijedi i božićnoj pričesti Božić ima značenje obnove i novog zaleta u vjerničkom životu. Božićni krug zimskih narodnih običaja započinje s vremenom Adventa, a završava sa Svijećnicom i danom Sv. Blaža, no posebno su u pučkoj tradiciji znakoviti, Sveta Barbara, 4. prosinca, kada se treba posijati Božićna pšenica, Sv. Nikola, 6. prosinca, kojeg najviše vole djeca zbog njegove darežljivosti, ali i Sv. Lucija, 13. prosinca, kada mnogi umjesto na Barbaru, posiju pšenicu koja će krasiti blagdanski stol.

Najvećem kršćanskom blagdanu Božiću prethodi priprava, a Advent ili Došašće počinje prvom nedjeljom Adventa, onom koja pada najbliže 30. studenom, blagdanu Sv. Andrije i traje četiri tjedna, završavajući pred Badnjak. Obuhvaća četiri nedjelje u spomen na četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska. 

Sve prisutniji znak Adventa, koji ukazuje na Božić, postao je i adventski vijenac u kojem se nalaze 4 svijeće i svake nedjelje do Božića pali se po jedna. I nekoć i danas u Adventu vjernici pristupaju ispovijedi i pričesti, a upravo po adventskoj ispovijedi i božićnoj pričesti Božić ima značenje obnove i novog zaleta u vjerničkom životu. Božićni krug zimskih narodnih običaja započinje s vremenom Adventa, a završava sa Svijećnicom i danom Sv. Blaža, no posebno su u pučkoj tradiciji znakoviti, Sveta Barbara, 4. prosinca, kada se treba posijati Božićna pšenica, Sv. Nikola, 6. prosinca, kojeg najviše vole djeca zbog njegove darežljivosti, ali i Sv. Lucija, 13. prosinca, kada mnogi umjesto na Barbaru, posiju pšenicu koja će krasiti blagdanski stol.